JEDNAKOPRAVNOST SPOLOVA UNUTAR SDP-a

U okviru programa rada FOŽ SDP BiH i pripreme sjednice Glavnog odbora na kome će se razmatrati tačka dnevnog reda pod naslovom navedenim u materijalu, održan je Okrugli sto 26.6.2004. na kome je razmatrana i analizirana politika jednakosti spolova unutar Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine. Neka od gledanja i diskusija iznesenih tom prilikom prikazana su u ovom materijalu i imaju za cilj da otvore diskusiju članova Glavnog odbora o ovom pitanju.

Pitanje jednakopravnosti spolova je globalno pitanje demokratije u jednom društvu ili jednoj partiji. To je također i pitanje ekonomske snage društva. Nesporno je da je jednakopravnost spolova ključni element demokratije.

Donošenje i stupanje na snagu Zakona o ravnopravnosti spolova predstavlja korak naprijed u procesu uspostavljanja savremenog demokratskog društva, kojim se promovira i štiti ravnopravnost spolova, garantiraju jednake mogućnosti svim građanima i u javnoj i u privatnoj sferi društva te sprječava direktna i indirektna diskriminacija zasnovana na spolu.

Forum žena SDP BiH u svom programu nastoji implementirati sve normirane vrijednosti Zakona o ravnopravnosti spolova i time pospješiti izgradnju nediskriminatorske i nenasilne kulture u odnosima spolova u BiH društvu i promovirati ženska ljudska prava, jednakost i osnaženje žena kao integralni dio procesa demokratizacije.

Međutim, tradicija, predrasude, različito poimanje uloge muškarca i žene i različiti politički i ekonomski interesi su doprinijeli da se pitanje ravnopravnosti splova definira kao pitanje ravnopravnosti žena ,što rezultira podređenim statusom žena u svim sferama života.

Zato je pojam spolne ravnopravnosti preduslov za bilo koje druge ravnopravnosti, odnosno nediskriminacije u odnosu na rasu, boju kože, vjeru, političko ili drugo mišljenje, etničko ili društveno porijeklo.

Naime, nezadovoljavajuće ekonomsko stanje ,siromaštvo, veliki broj nezaposlenih, pogotovo žena, nepostojanje socijalnih programa, neadekvatna zeštita djece, tradicionalna podjela na muške i ženske poslove, predstavljaju objektivne prepreke žena da se adekvatnije uključi u javni život, naročito u politiku.

SDP BiH U STRUKTURAMA VLASTI i PARTIJSKIM ORGANIMA

Kakva je uloga žene u političkom životu BiH ,a kakva unutar SDP BiH ?.

Kakva je danas kada su na vlasti nacionalne stranke ?

Kakva je budućnost žene unutar SDP ?

Na ova i slična pitanja može se odgovoriti činjenicama i podacima.

Poslije prvih višestranačkih izbora 1990., žene su bile marginalizirane uprkos činjenici da čine nešto više od polovine stanovništva BiH.

Početkom rata u BiH poremećene su uloge žene i muškarca, Tako što su muškarci preuzeli punu moć i kontrolu u javnom i političkom životu. Žena je vraćena u okvir reproduktivne uloge, kuće i domaćinstva i porodice.

Proces uključivanja i osposobljavanja žena za sudjelovanje u vlasti i odlučivanju odvija se u BiH intenzivno u posljednjim godinama zahvaljujući i radu niza NVO.

Prikaz učešća žena u zakonodavnim tijelima na prvim poslijeratnim izborima 1996. je porazan sa gender aspekta. Podaci su bili sami po sebi signal da se pokrenu aktivnosti na ukupnom poboljšanju položaja i statusa žena u BiH.

Žene aktivistkinje, iz političkih partija i raznih asocijacija, naročito iz NVO sektora, su uočile probleme sa kojima se susreću žene i prve reagirale pokretanjem procesa za sudjelovanje i ravnopravno učešće u javnom i političkom životu. Tokom 1998 uslijedile su kampanje "Nas je više" i "Žene to mogu koje su vodile NVO i političke partije.

Uvedana je u Privremenom izbornom zakonu i obaveza kvota po kojoj svako treće mjesto na izbornoj listi stranke mora biti rezervirano za kandidatkinje Rezultat je bio izbor 18,2% žena u kantonalne skupštine,15% u Parlament F BiH 30,2% u Parlamentarnu skupštinu BiH i 22,9% u Narodnu skupštinu RS.

Uvođenjem kvota uveliko je poboljšana pozicija žena u političkoj participaciji.

Međutim, uvođenje otvorenih lista na izborima 2000. godine dovelo je do novog smanjenja izabranih žena u odnosu na njihov broj na kandidatskim listama i u odnosu na prethodne izbore .

Na izborima za lokalnu vlast izabrano je 17,9% žena, a na općim izborima iste godine u kantonalne skupštine izabrano je 19,7" žena, u Zastupnički dom parlamenta F BiH 17,1% u Parlamentarnu skupštinu BiH 7,1%, a u Narodnu skupštinu RS 18,1% žena.

Na osnovu analize urađene na osnovu konačnih rezultata Izborne komisije BiH za lokalne Izbore 2000.godine, SDP BiH je u 21 opštini osvojio glasove za mjesto načelnika, od tog broja samo je 1 načelnica.

U 12 Opština Predsjedavajući vijeća je bio iz SDP BiH, od tog broja samo 1 jedna bila žena.

Na osnovu analize urađene na osnovu konačnih rezultata Izborne komisije BiH za opće Izbore 2000.godine, SDP BiH osvojio je sljedeće mandate:

U Parlamentu Federacije BiH SDP BiH je imao 36 poslanika, od toga je 6 žena (16% žena). Od 31 poslanika u domu Naroda F BiH, 9 je bilo žena (29 % žena) Od 4 poslanika u NSRS-a 2, su bile žene (50%) Od 7 poslanika u Parlamentu BiH, 2 (28%) su bile žene. U Domu naroda od 1 poslanik, naravno nije bio žena.

SDP BiH je imao 1 guvernera i 1 premijera, nisu bili žene.

Od 3 predsjedavajuća kantonalnih skupština niti jedan nije bila žena.

Može se zaključiti da je situacija poboljšana ali da i dalje u političkom životu SDP BiH nema osnove za zadovoljstvo sa pozicije jednakopravnosti spolova. Na ovaj rezultat nije mogla utjecati partija, ovi su rezultati izvedeni iz broja osvojenih glasova.

Međutim, ulaskom u Alijansu za promjene, SDP BiH je imao mogućnost pozicioniranja svojih kadrova na istaknuta mjesta u vlasti. Osvrćući se na podatke koji su bili na raspolaganju pri sačinjavanju ovog materijala, stanje je bilo sljedeće:

Od 6 ministarskih mjesta u Federaciji BiH koja su pripadala SDP BiH, 1 žena je bila ministrica što iznosi 16 %. Od 5 zamjenika ministara ispred SDP BiH nije bila niti jedna žena, odnosno 0%.

U Ministarskom vijeću SDP BiH imao je 2 mjesta, ni jedno nije pripadalo ženi. 2 zamjenika u Vijeću ministara također nisu bila ženskog spola.

U kantonalnim ministarstvima SDP BiH je imao 12 ministara, od toga su bile 3 ministrice, što čini 25%. Zamjenika u kantonalnim ministarstvima ispred SDP BiH bilo je 22, a od toga 4 žene, odnosno 13%.

Na ove podatke partijska struktura mogla je bitno utjecati.

Međutim, ne smijemo zaboraviti činjenicu da i u partijskim organima SDP BiH ima potrebe za nastojanjima postizanja jednakopravnosti spolova.

Najveći gender debalans registriran je u izvršnoj vlasti u kojoj je koncentrirana i najveća moć. Tradicionalno tu je najmanje žena ili ih na nekim mjestima nije nikada ni bilo.

I konačno na izborima 2002.po prvi put se glasalo po novom Izbornom zakonu uz poštivanje ujednačenosti spolne zastupljenosti i otvorenih lista. Rezultati su slijedeći: kantoni 21,9% žena, Parlament F BiH 21,4% Parlamentarna skupština BiH 14,3 % i Narodna skupština RS 16,9% žena.

Na osnovu analize urađene na osnovu konačnih rezultata Izborne komisije BiH za opće Izbore 2002.godine, pozicija žena u SDP BiH je:

Od 46 SDP BiH osvojenih mandata za kantonalne skupštine, 9 pripada ženama, što iznosi 19%. Od 3 mjesta u Parlamentu BiH nema žena, od 15 mjesta u parlamentu Federacije BiH, 1 pripada ženi što iznosi 6%. U NSRS-a od 3 mjesta niti jedno nije osvojila žena.

Činjenice govore da je ovakva pozicija žene u SDP mnogo lošija nego što je to pozicija žena u drugim političkim strankama koje su zabilježile sličan izborni rezultat.

Najpovoljnija slika sa gender aspekta je trenutno u sudskoj vlasti. Nakon provedbe pravosudne reforme o novog izbora i imenovanja sudija i tužilaca u BiH, žene zauzimaju 55% mjesta i gdje 6 žena ima funkciju predsjednica sudova.

U dokumentima SDP BiH, u prvom redu važećem Statut SDP BiH, kao i u prijedlogu statuta SDP BiH) definiran je položaj žene unutar SDP.

U Statut SDP BiH usvojen na posljednjem redovnom Kongresu SDP su unesene kvote, jednakost spolova trebala bi garantirati kvota koja obezbijeđuje najmanje ravnopravnost spolova na svakoj vrsti izbora i kandidovanja u partiji.

Međutim, koliko u organizacijama SDP BiH i u partijskoj strukturi imaju sluha i razumijevanja za zadate kvote.

Kada govorimo o sluhu potrebno je u što skorijem periodu obezbijediti dodane mehanizme za zadovoljenje osnovnih načela jednakopravnosti spolova.

Uzimajući u obzir činjenicu da su žene u svom putu ostvarivanje jednakopravnosti spolova morale imati jači i veći, te izražajniji angažman, potrebno je istaći da je cjelokupna partijska struktura morala imati više sluha za žene.

Jednim primjerom navest ćemo potrebu za većom afirmacijom žene kroz partiju i njenom afirmacijom u društvu uz pomoć partije. Npr. u periodu od 6. mjeseca 2003. godine do 30.06.2004.godine u Glavnom odboru SDP BiH održano je 56 redovnih press konferencija, od toga su na 5 učestvovale žene.

Također, neminovna je činjenica da je još uvijek nedovoljno izražena solidarnost i među ženama i uvijek prisutno ne razumijevanje problema jednakopravnosti spolova predstavlja jedan od važnih negativnih faktora za žene unutar SDP.

Ima i pojava da i nakon što su se pozicionirale unutar SDP žene prestaju sa aktivnim angažmanom ostavljajući tako potpuno slobodan prostor za djelovanje bez žene.

Veliki problem je i angažman žena u toku predizborne kampanje i izbora, a da se ženama aktivistkinjama ne pruži šansa da budu i na izbornim listama u većem broju.

Ženska kvota se na izbornim listama često zamjenjuje mladima, pri čemu se obje kategorije uskrate.

Pravilnik o kriterijima i načinu kandidovanja u SDP BiH, imao je za cilj da poboljša trenutnu situaciju kojom bi se trebala postići jednakopravnost spolova u SDP BiH. Utvrđena kvota od 35% svakog od spolova nije baš garant za potpunu ravnopravnost, ali ohrabrujuća je činjenica da je u Prijedlog programa SDP BiH uneseno je poglavlje "Jednakost spolova i žena u politici" u kome su obuhvaćene sve pozitivne i međunarodno prihvaćene norme i standardi kojima se garantiraju prava žena. Naglašena je i podržana opredijeljenost za porodicu, jačanje uloge majke i ekonomsko osnaženje žene.

U kreiranju novih dokumenata Statuta i Programa imale su priliku da učestvuju sve članice SDP. Činjenica je da njihovo (ne)učešće nije rezultiralo značajnijim promjenama u tim dokumentima, bar što se tiče Statuta SDP BiH i načina da se obezbjedi mehanizam za postizanjem konačnog cilja.

Bez obzira na deklarativnu opredijeljenost za jednakopravnost polova situacija u praksi je nešto sasvim drugo.

Osvrnimo se na poziciju žene unutar partijskih organa :

Od 13 članova Predsjedništva SDP BiH 3 su žene ili 23,08 %.

Glavni odbor SDP BiH ima 103 člana od čega 36 žena ili 34,95%.

Predsjednici 15 kantonalnih/regionalnih organizacija SDP su muškarci. Od 119 OO SDP predsjednici su muškarci u 112, a samo u sedam su žene ili 5,8%.

Zbog navedenih činjenica žene se obeshrabruju da se više angažiraju i misle da je njihov angažman uzaludan u uslovima kakvi vladaju.

Naravno da je potrebno da se žene više angažiraju za postizanje jačeg udjela u organima SDP BiH, gdje bi uveliko pomogla solidarnost te ponuđena mogućnost da u tijelima partije ima dovoljan broj adekvatnih kadrova iz reda žena.

Kvote na izbornim listama SDP predstavljaju vid (ne)jednakosti spolova kojim žene nisu izrazile svoje zadovoljstvo.

U političkom životu se javlja samo vrlo ograničen broj žena javnih ličnosti dok su sve ostale nevidljive. Njihov broj se reducira i prilikom stavljanja na izborne liste prije svega brojčanim limitom i pozicijom na listi.

Recimo, kadrovska komisija SDP BiH broji 7 članova + sekretar =8 od čega su 1 žena. U toku nastajanja kandidatskih listi za predstojeće izbore, članovi kadrovske komisije SDP BiH su u nekoliko navrata imali problem izgleda liste iz razloga zastupljenosti spolova i pozicioniranja svakog od spolova na listi.

Neminovno je da se u skorijem periodu načini analiza koliko je zastupljen svaki od spolova u kadrovskim komisijama Kantonalnih/regionalnih i općinskih organizacija SDP BiH, te na osnovu toga treba iznaći mehanizme da žene aktivnije i odgovornije preuzmu svoju ulogu ili datu poziciju.

Recimo i to da je na kandidatskim listama za Općinske izbore 2004.godine, SDP BiH je kandidirao od ukupnog broj 2484 kandidata čak 867 žena što čini 35%.

Aktivniji angažman svake od žena na listi SDP BiH mogao bi pospješiti trenutno stanje u SDP BiH što se tiče jednakopravnosti spolova a i samog rezultata partije.

Recimo da od 61 načelnika 4 su kandidatkinje za načelnicu, a od 117 nosioca liste 14 su žene.

Težak ekonomski položaj u kome se našla žena u ratnom i postratnom periodu usmjerio ju je na druga područje rada i obezbjeđenje ekonomskog opstanka i preživljavanja bez dovoljno vremena da se bavi političkim radom.

Ekonomska ovisnost bilo udatih ili ne udatih žena može se ukloniti ekonomskim osnaživanjem žena.

Aktivistkinje SDP su uglavnom žene iz grada. Problem sa ženama sela je drugačiji i složeniji. Rad u opozicionoj partiji je često povezan sa prijetnjama i strahom za ekonomsku poziciju žene. Žene su čak spremne da tajno rade za SDP a da se njihovo ime ni na listama niti u članstvu ne evidentira. Ovaj problem je raširen kao i prijetnje aktivistkinjama i mladima da će izgubiti posao ili da ga ukoliko su nezaposleni neće dobiti. Unutar partije javlja se isti problem, te je vrlo bitno da se na osnovu kvalitetne rasprave Glavni odbor SDP BiH opredijeli prema ovom pitanju. Neophodno je donijeti zaključke kojima bi se povelo računa o biračima i članovima SDP BiH iz ruralnih područja.

SUGESTIJE ZA PROMJENU STANJA

PROGRAMSKA DEKLARACIJA FORUMA ŽENA

Promoviranje, zaštita i provedba ljudskih prava je najveća civilizacijska tekovina utemeljena u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima usvojenoj 1948. Njome se definiraju najviši standardi ljudskih prava i zabranjuje svaka diskriminacija pa tako i diskriminacija u odnosu na spol.

Međutim, tradicija, predrasude, različito poimanje uloge muškarca i žene, a dijelom i različiti politički i ekonomski interesi su doprinijeli da se pitanje ravnopravnosti spolova definira kao pitanje ravnopravnosti žena što rezultira podređenim statusom žena u svim sferama života.

Stoga je pojam spolne ravnopravnosti preduvjet bilo koje druge ravnopravnosti odnosno nediskriminacije u odnosu na rasu, boju kože, vjeru, političko ili drugo mišljenje, etničko ili društveno podrijetlo itd.

Pozicija žene nije samo rezultat bioloških razlika nego je determinirana i društveno određena na razlikama u poziciji i kontroli između žena i muškaraca u kulturološkom, pravnom, socio-ekonomskom kontekstu, koji podržavaju ili transformiraju te razlike.

Gender pristup ovome problemu podrazumijeva sveobuhvatnu o kompleksnu analizu stvorenih/nametnutih razlika između muškaraca i žena u svim sferama života i rada. Stoga položaj žene u političkom/javnom životu ne može se promatrati izolirano, on je usko vezan za druga prava/građanska, socijalna, ekonomska i sl.

Naime, nezadovoljavajuće ekonomsko stanje, siromaštvo, veliki broj nezaposlenih, pogotovo žena, nepostojanje socijalnih programa, neadekvatna dječja skrb, tradicionalna podjela na muške i ženske poslove, predstavljaju objektivne prepreke ženi da se aktivnije uključi u politički/javni život.

Međutim, svjedoci smo i promjena koje su se desile i koje se dešavaju. Opće je prihvaćena činjenica da kršenje načela jednakosti i jednakopravnosti spolova predstavlja prepreku razvoju države i društva u cjelini.

Aktivnosti OSCE-a i nevladinog sektora na uvođenju kvota u izborni sustav, izobrazbu entitetskih gender centara i parlamentarnih povjerenstava za jednakopravnost spolova, donošenje Izbornog zakona i Zakona o jednakopravnosti spolova i druge aktivnosti koje poduzima država Bosna i Hercegovina na harmonizaciji domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU predstavljaju preduvjete za poboljšanje položaja žena u BiH, a što svakako za cilj ima i jačanje položaja žena u strukturama vlasti i odlučivanja.

Početkom rata u BiH poremećene su uloge žena i muškaraca tako što su muškarci preuzeli punu moć i kontrolu u javnome i političkome životu. Žena je vraćena u okvir reproduktivnog svijeta, kuće, domaćinstva i obitelji.

Slika izabranih žena u zakonodavnim tijelima na prvim poslijeratnim izborima 1996. godine bila je porazna s gender aspekta. Tako je na općim izborima 1996. godine izabrano 6,1% žena u kantonima, 2,4% u Narodnoj skupštini RS-a, 5% u Zastupničkome domu Parlamenta F BiH i 2,3% u Zastupničkome domu Parlamentarne skupštine BiH. Ovi podaci su, uz ostale, dovoljan signal da se pokrenu veće društvene aktivnosti na ukupnome poboljšanju položaja i statusa žena u BiH.

NVO su prve uočile probleme s kojima se susreću žene i prve su reagirale na njihove potrebe, odnosno pokrenule procese napretka žena, u čemu je posebno mjesto imala aktivnost na ravnopravnome sudjelovanju žena u javnome i političkome životu. Značajna promjena je uslijedila 1998. godine kada je uz veliku kampanju "Nas je više", koju su vodile žene iz NVO i žene iz političkih partija uvedeno pravilo (Privremeno izborno povjerenstvo) o kvoti (svako treće mjesto na listi stranaka mora biti rezervirano za kandidatkinju). Tada je u kantonima izabrano 18,2% žena, u Narodnoj skupštini RS-a 22,9%, Parlamentu F BiH 15% i Parlamentarnoj skupštini BiH 30,2%.

Kako je uvođenje kvota znatno popravilo broj kandidiranih i izabranih žena na svim razinama, tako je uvođenje novoga pravila – otvorene liste na izborima 2000. godine dovelo do znatnog smanjenja izabranih žena u odnosu na kandidirane, ali i u odnosu na prethodno izabrane.

Tako je u općinama izabrano 17,9% žena, u kantonima 19,7%, Narodnoj skupštini RS-a 18,1%, Zastupničkome domu Parlamenta F BiH 17,1%, a Parlamentarnoj skupštini BiH samo 7,1%. Izbori 2002. godine su se odvijali prvi put po <izbornome zakonu (ujednačenost spolne zastupljenosti i otvorene liste). Rezultati su nešto malo bolji s aspekta izabranih žena: kantoni 21,9%, Narodna skupština RS 16,9%, Zastupnički dom Parlamenta F BiH 21,4% i Parlamentarna skupština BiH 14,3%.

Pored evidentnog napretka u broju izabranih žena u zakonodavnim tijelima, mora se konstatirati da u svim sferama i dalje politikom dominiraju muškarci koji imaju gotovo sve vodeće uloge u političkim strukturama vlasti i višim političkim i izvršnim pozicijama na centralnoj, entitetskoj, kantonalnoj i lokalnoj razini.

U posljednja dva mandatna perioda 2000.-2002. i 2002.-2006. godine sam su dvije žene predsjednice skupštine kantona (Sarajevski i Unsko-sanski). I u broju predsjedničkih mjesta radnih tijela u parlamentima registriramo gender debalans. Primjer: u periodu 2000.-2002. godine od 101 radnoga tijela na svim razinama samo u 23 su žene predsjednice (22,77%).

Najvidljiviji i ujedno najveći debalans je u izvršnoj vlasti u kojoj je istinski i najveća moć. Tradicionalno , tu je najmanje žena, a na nekim mjestima nikada nisu ni bile. Žena još nikada nije izabrana za člana Predsjedništva BiH niti za predsjednika i potpredsjednika Federacije, premijera Federacije ili RS-a, kao ni za premijera vlade na kantonalnoj razini. U Savjetu ministara danas imamo samo jednu ženu (16,6%), a jedna je i u Vladi Federacije BiH. U RS-u nema niti jedne ministrice. Na kantonalnoj razini je nešto povoljnija situacija jer u prosjeku 9% članova vlada su žene.

Analiza sudjelovanja žena u rukovodnim strukturama (ravnatelji, upravni odbori) također pokazuje nepovoljnu gender strukturu, iako je ona u pomoćničkim i zamjeničkim mjestima povoljnija od onih direktno rukovodnih.

Najpovoljnija slika s gender aspekta je u sudbenoj i tužiteljskoj vlasti. Od ukupnog broja sudaca/sutkinja u Federaciji BiH (612) 334 su žene (55%), ali je od ukupnog broja tužitelja i njihovih zamjenika u Federaciji (187) na žene otpada 73 ili 39%.

I u ovome polju djelovanja mali je broj žena "na čelu" ovih tijela.

DIPLOMACIJA I MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

U diplomaciji i međunarodnim organizacijama, također je mali broj žena. Tako u MIP-u BiH od ukupno 39 funkcija u diplomatskome rangu veleposlanika imenovano je samo 9 žena (23%).

U klasi generalnoga konzula od ukupno 7 funkcija imenovane su 2 žene ili 29%.

U četiri izaslanstva Parlamentarne skupštine BiH od 25 članova, 4 su žene (16%), od kojih su 2 predsjedateljske (50%).

Strateški ciljevi

Osigurati ženama da pod jednakim mogućnostima i jednakim uvjetima, kao i muškarci sudjeluju u kreiranju politike i donošenju odluka u strukturama vlasti na svim razinama BiH;

• Povećati sposobnost žena da sudjeluju u kreiranju politike i donošenju odluka u strukturama vlasti i odlučivanja.

Ostali ciljevi:

Uskladiti zakone i druge propise u F BIH sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, kao i s međunarodnim mehanizmima koji promoviraju i podstiču jednakopravnost spolova u strukturama vlasti i odlučivanja;

• Uskladiti zakone i druge propise u kojima se definira izbor i imenovanje/postavljenje na javne funkcije – uvođenjem gender komponente, kao i u procese kandidiranja/nominiranja na te funkcije;
• Ugradnja gender komponente u sve politike i programe od državne do općinske razine, uključujući politike i programe stranaka.

Aktivnosti koje treba poduzeti:

• Izraditi analizu usklađenosti zakona i drugih propisa u F BiH s međunarodnim normama koje reguliraju jednakopravnost spolova u strukturama vlasti i odlučivanja podrazumijevajući zakone i druge propise u proceduri donošenja;

• Posebno analizirati Izborni zakon BiH u odnosu na rješenja iz Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini i u svezi s tim pokrenuti inicijativu za izmjene i dopune Zakona;

• Analizirati Zakon o političkim strankama s aspekta poticanja žena na uključivanje u sva područja političkog djelovanja;

• Pokrenuti inicijativu za izmjenom svih zakona i drugih propisa u F BiH koji reguliraju imenovanje/postavljenje na državne i druge javne funkcije uvođenjem gender komponente u procesu kandidiranja i imenovanja/postavljenja na te funkcije;

• Osigurati gender balans u strukturama izvršne vlasti na svim razinama, ugradnjom gender komponente u provedbene akte koji razrađuju pitanje unutarnje organizacijske strukture u izvršnoj vlasti i u organima i tijelima državne uprave;

• Razraditi državne mehanizme i osigurati gender balans kod nominiranja i imenovanja na diplomatske i druge funkcije i u međunarodnim organizacijama;

• Pokrenuti javnu kampanju radi promoviranja načela jednakoga pristupa žena i muškaraca izbornim funkcijama i položajima u rukovodnim strukturama stranaka;

• Podržati nevladine institucije i druge istraživačke institute koji aprovode studije o sudjelovanju žena na vlasti i njihovome utjecaju na odlučivanje i na sredinu odlučivanja;

• Ugraditi u nastavne planove i programe gender komponentu;

• Pokrenuti medijsku promociju Zakona o jednakopravnosti spolova.

Nositelji aktivnosti:

Gender centri, vlade, političke stranke, izborno povjerenstvo.

ŽENE U POLITIČKIM STRANKAMA

Stranke su pravne institucije i politički subjekti za stvaranje i raspodjelu moći, sredstava i mogućnosti. One promoviraju i određuju vrijednosne prioritete, zastupaju i provode stranačke interese, formuliraju strategije razvoja, ciljeve i politiku.

Dakle, stranka kao politički subjekt s pravnim definicijama ima najveći utjecaj i moć preko svojih zastupnika, a samim tim i u integriranju pozitivnih mjera i politika djelovanja, kao i stavova vlada, kada je u pitanju ravnopravnost spolova.

Međutim, veoma je bitno sagledati odnos stranaka prema ravnopravnosti spolova u praksi u F BiH.

Period prije i poslije kvote (osobito kada su u pitanju kandidatske liste i broj i pozicija žena na njima) jedan su u nizu pokazatelja koji govori u prilog činjenici da muškarci isključivo zbog "pritiska" pozitivnih mjera delegiraju žene na kandidatske liste i uglavnom tada i razgovaraju o svojim članicama. Izvan toga perioda stranke ne pokušavaju uključiti više žena i osigurati im siguran prostor u svojim strukturama.

Većina stranaka nema podatke o članstvu, aktivistima, tijelima koja donose odluke i ključnim rukovodnim pozicijama razvrstane prema spolu, ako imaju, ne postoje u lako dostupnoj formi. Statuti i sva druga akta stranaka uglavnom nemaju definiran i pravno formalno "pokriven" status žena u stranci, većina ih "čeka" Sabor stranke, a zapravo ostavlja dojam da o tome nisu ni razmišljali. I informiranost žena u strankama je slaba, centralizacija je aktualna u svim političkim strankama. Nema povezanosti "stranačke baze" s vrhom stranke.

Ne možemo zanemariti ni pretpostavku da se odnos prema ženama u stranci reflektira i na broj žena na "visoko plaćenim pozicijama", kao što su rukovoditeljske, upravni odbori itd. za koje opet muškarci, u poziciji stranačkih lidera, predlažu uglavnom kandidate, a manje kandidatkinje.

Svi pokazatelji govore u prilog činjenici da su stranke najveći oponenti ravnopravnosti spolova.

Cilj:

Da političke stranke jasno definiraju u svojim programima i statutima ravnopravnost spolova kao temeljnu vrijednost stranke i jasno uspostave svoje mehanizme za promociju i poštovanje te ravnopravnosti.

Aktivnosti:

• U Statut, odluke o organiziranju i poslovnike o radu unijeti odredbe o ravnopravnosti spolova;

• Uspostaviti Forum žena kroz posebne oblike djelovanja žena na svim razinama organiziranja;

• Uspostaviti pravedne mehanizme za financiranje aktivnosti vezanih za ravnopravnost spolova;

• Uspostaviti mehanizme koji će osigurati ženama kandidiranje i izbor u svim organima i tijelima SDP BiH.

  ---

  ---

OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Forum žena Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu FOŽ) je posebna interesna organizacija žena u okviru Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, koja je otvorena za sve žene koji prihvataju Program i Odluku o unutrašnjem organizovanju FOŽ SDP BiH. ( u daljem tekstu Odluka )

Član 2.

FOŽ SDP BiH kao integralni dio SDP BiH ima za cilj organizaciono jačanje i institucionalno povezivanje u cilju realizaciju širokog spektra raznovrsnih zadataka vezanih za život i rad žena socijaldemokratske orjentacije u skladu sa Programom SDP BiH i Programom FOŽ SDP BiH, uzimajući u obzir ekonomsku, političku i društvenu situaciju, te kulturne, historijske i tradicionalne posebnosti Bosne i Hercegovine.

Član 3.

FOŽ SDP BiH djeluje na osnovu svog Programa putem:

Član 4.

Rad organizacija i organa FOŽ SDP BiH je u načelu javan. Javnost se može isključiti u izuzetnim slučajevima, što se utvrđuje Poslovnikom o radu.

Povezivanje Foruma žena, članice foruma imaju mogućnost organizovanog pokretanja akualnih društveno – političkih pitanja od njihovog interesa, zauzimaju stavove, prezentiraju ih javnosti i organima SDP BiH, te preko SDP BiH zahtijevaju njihovo rješavanje u nadležnim organima vlasti.

Član 5.

Sjedište FOŽ SDP BiH je u sjedištu SDP BiH u Sarajevu, ul. Alipašina 41,

FOŽ SDP BiH posjeduje podračun na računu SDP BiH.

FOŽ SDP BiH ima znak i zastavu. Znak FOŽ SDP BiH čine ruža SDP BiH sa logotipom FOŽ SDP BiH.

Zastava je jednaka zastavi SDP BiH sa logotipom FOŽ SDP BiH.

II - ČLANSTVO

Član 6.

Članicom FOŽ-a se smatra svaka članica Socijaldemkratske partije BiH.

Članice koje aktivno i dobrovoljno učestvuju u iniciranju, planiranju i provedbi aktivnosti FOŽ SDP BiH i prihvataju Program i Odluku o unutrašnjem organizovanju FOŽ SDP BiH , imaju status aktivistkinje FOŽ SDP BiH .

Član 7.

Članica FOŽ SDP BiH nije obavezna biti članom SDP BiH, ali je obavezna potpisati pristupnicu FOŽ SDP BiH , prihvatiti Program i Odluku o unutrašnjem organizovanju FOŽ SDP BiH.

Ovakva članica FOŽ SDP BiH ne može biti članica niti jedne druge političke partije.

Član 8.

Prava i dužnosti članica proističu iz njihove opredjeljenosti da se aktivno uključe u provođenje Odluke i programskih ciljeva FOŽ SDP BiH , a naročito:

• Da aktivno učestvuju u radu organizacije i organa FOŽ SDP BiH te u određivanju programa i sadržaja aktivnosti i načinu njihovog ostvarivanja;
• Da se neposredno angažuju u ostvarivanju zadataka i da odgovaraju za njihovo ostvarivanje;
• Da aktivno i ravnopravno učestvuju u raspravi i donošenju odluka koje su u nadležnosti njihove osnovne organizacije FOŽ SDP BiH i tijela čije su članice;
• Da predlažu, biraju i bude birane u sve organe FOŽ SDP BiH i da učestvuje u odlučivanju o kriterijima za izbor organa FOŽ SDP BiH ;
• Da organizacijama i organima FOŽ SDP BiH upućuju prijedloge i pitanja koja se odnose na njihov rad i da na njih traže i dobijaju odgovore;
• Da iskazuju manjinsko mišljenje, uz prihvatanje cjeline Programa FOŽ SDP BiH i uz poštovanje ove Odluke i svih odluka organa FOŽ SDP BiH koje se na to odnose;
• Da prema svojim sklonostima i interesovanjima učestvuju različitim društveno- ekonomskim aktivnostima;
• U drugim vidovima interesnog organiziranja , koje će poboljšati položaj članica FOŽ SDP BiH i žena u BiH, i osposobljavanjem za njihov angažman u društvu uopšte;
• Da promoviraju i šire ravnopravnost spolova i nastoje ostvariti jednake mogućnosti svim građanima, kako u javnoj, tako i u privatnoj sferi društva i sprečavati direktnu i indirektnu diskriminaciju zasnovanu na spolu;
• Da se informišu i uključe u razmatranje svih društvenim pitanjima u Bosni i Hercegovini i svijetu.

Član 9.

Članstvo u FOŽ SDP BiH prestaje: istupanjem i brisanjem iz evidencije.

Smatra se da je članica istupila ukoliko to izričito izjavi i o tome obavijesti organe FOŽ SDP BiH i predsjedništvo OO SDP BiH.

Članice se briše iz evidencije ukoliko djeluje suprotno Statutu i Programu SDP BiH i Programu FOŽ SDP BiH , ako grubo prekrši odredbe ove Odluke, te ukoliko i nakon zvanične opomene nastavi sa radom ili ponašanjem koji nisu u skladu sa Odlukom i programskim opredjeljenjima.

Član 10.

Opštinska organizacija FOŽ SDP BiH izriče opomenu prije brisanja iz evidencije, a ukoliko članica ne postupi prema opomeni slučaj se upućuje na Nadzorni odbor FOŽ SDP BiH .

Odluka o brisanju iz evidencije članice FOŽ SDP BiH donosi se natpolovičnom većinom glasova članica organa nadležnog za donošenje ovakvih odluka i dostavlja se u pismenoj formi.

III - ORGANI I TIJELA

Član 11.

Organi Foruma žena SDP BiH su:

• Konvencija
• Predsjedništvo
• Predsjednica
• Nadzorni odbor

KONVENCIJA

Član 12.

Konvencija je najviši organ FOŽ SDP BiH. Održava se svake 2 godine.

Konvencija je u pravilu izvještajna ili izborno – izvještajna. Može biti sazvana na zahtjev više od polovine članica Predsjedništva.

Konvenciju sačinjavaju izabrane predstavnice opštinskih organizacija FOŽ SDP BiH , kantonalnih/regionalnih odbora FOŽ SDP BiH, nositeljice funkcija u FOŽ SDP BiH i Nadzornom odboru FOŽ SDP BiH na nivou SDP BiH, te članice Glavnog odbora i Nadzornog odbora SDP BiH, koje su članice FOŽ SDP BiH .

Konvencija se saziva najkasnije 15 dana prije datuma održavanja.

Rad konvencije je regulisan poslovnikom.

Član 13.

Konvencija FOŽ SDP BiH:

• Donosi i mijenja Program i Odluku o unutarnjem organizovanju FOŽ SDP BiH . Usvaja izvještaj o radu
• Predsjedništva, Predsjednice i Nadzornog odbora u periodu između dvije Konvencije
• Bira i razrješava Predsjednicu, potpredsjednice, Koordinatoricu FOŽ-a i Nadzorni odbor.

PREDSJEDNIŠTVO

Predsjedništvo FOŽ SDP BiH SDP BiH je najviše tijelo između dvije konvencije. Saziva se najmanje jednom u tri mjeseca ili ranije na zahtjev Predsjednice, Koordinatorice FOŽ SDP BiH ili jedne trećine broja članica Predsjedništva.

Rad Predsjedništva je regulisan Poslovnikom.

Član 15.

Predsjedništvo FOŽ-a čini:

• Predsjednica
• Tri (3) Potpredsjednice • Koordinatorica FOŽ-a.
• U radu Predsjedništva učestvuje koordinaciono tijelo koje sačunjavaju predsjednice KO FOŽ-a.

Član 16.

Predsjedništvo FOŽ SDP BiH :

• Upravlja aktivnošću FOŽ SDP BiH između dvije Konvencije
• Donosi dokumente koji određujuju rad Predsjedništva
• Donosi zaključke koji su obavezujući za sve organe i tijela FOŽ SDP BiH , te okvirno operativne programe i planove rada.

Član 17.

Predsjedništvo može donijeti Odluku o raspuštanju kantonalne/regionalne organizacije FOŽ SDP BiH i sazvati Konvenciju te kantonalne/regionalne organizacije, nakon pribavljenog mišljenja nadležnog organa SDP u čijem se sastavu nalazi FOŽ SDP BiH .

PREDSJEDNICA I POTPREDSJEDNICE

Član 18.

Predsjednicu FOŽ SDP BiH bira Konvencija.
Dužnosti predsjednice su:

• Da predstavlja FOŽ SDP BiH u javnosti;
• Da inicira i nadzire realizaciju odluka donesenih na organima FOŽ SDP BiH ;
• Da provodi ostale odluke koje joj povjeri Predsjedništvo;
• Predsjednica FOŽ SDP BiH je po funkciji i predsjedavajuća predsjedništva. U odsutnosti predsjednice njene dužnosti obavlja jedna od potpredsjednica koju Predsjednica ovlasti.

Član 19.

Potpredsjednice FOŽ SDP BiH bira Konvencija. Pri izboru potpredsjednica mora biti zadovoljena nacionalna, starosna i teritorijalna struktura.

Potpredsjednice FOŽ SDP BiH :

• Zamjenjuju Predsjednicu u slučaju njene odsutnosti ili spriječenosti;
• Odgovorne su za jačanje organizacije i uspješnost njenog djelovanja prema raspodjeli zadataka koja se usvaja na Predsjedništvu;
• Staraju se za obavljanje drugih zadataka koje im povjeri Predsjedništvo.

KOORDINATORICA FOŽ-a

Član 20.

Koordinatoricu sekretarijata bira konvencija.

Dužnosti Koordinatorice sekretarijata FOŽ SDP BiH su:

• Obavljanje poslova vezanih za povezivanje i koordiniranje rada organa i tijela FOŽ SDP BiH ;
• Unaprjeđenje organizacijske strukture FOŽ SDP BiH ;
• Organizacija vođenja evidencije članstva.

NADZORNI ODBOR

Član 21.

Nadzorni odbor čine tri članice koje bira Konvencija.

Nadzorni odbor prati rad organa i tijela FOŽ SDP BIH i daje mišljenje da li je on u skladu s Odlukom o organizovanju i Programom FOŽ SDP BIH i dokumentima SDP BiH.

Nadzorni odbor podnosi prijedlog za brisanje iz evidencije FOŽ nadležnom organu SDP, nakon provedenog postupka.

Nadzorni odbor FOŽ SDP BiH podnosi izvještaj Predsjedništvu FOŽ SDP BiH najmanje jednom godišnje.

IV - ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Član 22.

Osnovni oblik organizovanja FOŽ SDP BiH je općinska organizacija.

U većim organizacijama FOŽ SDP BiH se može organizovati i na mjesnom nivou.

KANTONALNE / REGIONALNE ORGANIZACIJE

Član 23.

Organi Kantonalne / regionalne organizacije su:

• Konvencija
• Predsjednica
• Potpredsjednice
• Koordinacioni tijelo

Član 24.

Konvenciju saziva RO/KO organizacioni odbor ili Predsjedništvo FOŽ SDP BIH.

Konvencija bira predsjednicu, potpredsjednice i koordinatoricu.

Usvaja Odluku o unutrašnjem organizovanju, Poslovnik o radu, Program i Plan rada na regionalnom nivou.

Član 25.

Predsjednica predstavlja FOŽ SDP BiH u javnosti i predsjedava koordinacionim tijelom, te se brine o realizaciji dogovorenih zadataka.

Potpredsjednica mijenja predsjednicu u njenom odsustvu i brine se o realizaciji zadataka u skladu za dogovorenom raspodjelom zaduženja.

Član 27.

Koordinatorica se brine o koordinaciji aktivnosti sa općinskim organizacijama i stara se o organizacionom razvoju na području kantona / regiona.

Član 28.

Koordinacioni tijelo čine Predsjednica, Potpredsjednice, Koordinatorica i Predsjednice općinskih organizacija FOŽ SDP BiH na području Kantona / regiona.

Koordinacioni odbor definiše, razrađuje i realizira zajedničke aktivnosti od interesa za Kanton / Regiju.

OPĆINSKE ORGANIZACIJE

Član 29.

Organi općinske organizacije su:

• Općinska konvencija
• Predsjednica FOŽ SDP BiH
• Potpredsjednice FOŽ SDP BiH
• Predsjedništvo FOŽ SDP BiH

Član 30.

Općinsku konvenciju čine članice FOŽ SDP BiH sa područja općine.

Ukoliko broj članica OO FOŽ SDP BiH prelazi stotinu, Konferenciju čine članice delegirane iz mjesnih organizacija, te članice općinskog odbora SDP BiH.

Konvencija bira predsjednicu, potpredsjednice i predsjedništvo.

Predsjednica FOŽ se stara o realizaciji dogovorenih aktivnosti na terenu i po funkciji je član koordinacionog odbora K/R organizacije. Predsjednica predsjedava sastancima Predsjedništva FOŽ i predlaže plan aktivnosti.

Potpredsjednica mijenja predsjednicu u odsutnosti i prema datim zaduženjima i stara o evidenciji članstva i koordinaciji rada FOŽ-a na terenu.

Predsjedništvo čini 5 - 10 aktivistkinja koje su spremne da se aktivno uključe u definiranje, osmišljavanje i realizaciju aktivnosti na terenu u skladu s planom i programom SDP BIH i FOŽ SDP BIH. Usvaja plan rada i podnosi izvještaj konferenciji.

V - FINANSIRANJE

Član 31.

Aktivnosti Foruma žena se financiraju iz:

• sredstava SDP ;
• projekata koje osmisli FOŽ SDP BiH i
• donacija.

VI - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 32.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

U slučaju nedorečenosti odredbi Odluke, analogijom se primjenjuje Statut SDP BIH.

Za tumačenje je nadležno Predsjedništvo FOŽ-a u prvom stepenu, a u drugom Nadzorni odbor.

Sarajevo, 22.05.2004.godine